ImpresumUslovi korišćenjaMarketingKontakt

Video prilozi

04.03.2021 Sedam godina nekoliko mačvanskih sela bez zdrave pijaće vode

Poplave pre sedam godina, pored materijalne štete, donele su meštanima sela u severozapadnom delu Mačve ozbiljan egzistencijalni problem, jer od tog perioda u ovim naseljima nemaju ispravnu pijaću vodu. Na osnovu tadašnjeg ispitivanja 41 uzorka vode u domaćinstvima u Crnoj Bari, koje je tada obavio Zavod za javno zdravlje Šabac, u 40 uzoraka pronađen je povećan nivo nitrata, zbog čega voda nije zdrava za konzumiranje, niti pripremanje hrane. U tom periodu ispitivani su i uzorci sa arterskih česmi, koji su pokazali i prisustvo arsena, kada su van upotrebe trajno stavljeni i arterski bunari u Sovljaku i Crnoj Bari. Do ovih mesta se od proleća  2015.godine svakodnevno cisternama Javno-komunalnog preduzeća Bogatić distribuira voda za piće i osnovne potrebe meštana.

Sedam godina stanovnici ovih sela nemaju zdravu vodu za piće u svojim domaćinstvima, pa smo pokušali  da istražimo zašto je taj proces toliko dug, nazire li se i ima li rešenja, kako građani žive sa ovim problemom, imaju li oni predloge potencijalnih rešenja. Ekipa naše redakcije dva dana za redom bila je na terenu u prepodnevnim časovima, kada se vozilo sa cisternom zaustavlja na nekoliko određenih lokacija u Crnoj Bari, Glogovcu i Sovljaku, ali na licu mesta nismo zatekli veliki broj meštana. Svakog ponaosob pitali smo da nam kaže sa kakvim konkretnim problemom je suočen i vide li rešenje trenutne situacije. Pojedinci su bili ljuti zašto ih snimamo, većina nije želela o tome da govori u kameru, a kompletne video izjave u celosti svih meštana koji su nam izneli svoje mišljenje emitovaćemo u emisiji koja je u pripremi.

„Evo koliko godina već kako je bila poplava, od tada mi  pijemo tu vodu iz cisterne, miriše na hlor, samo do sutra da ostane u flaši, ne može da se pije. Mučimo se, ja živim sama, natočim tri flaše i balon. U dvorištu imam česmu za pranje i druge potrebe“, rekla je Vida Grozdić iz Crne Bare.

„Meni blizu staje cisterna, ali je nezgoodno ljudima koji žive dalje. Većina i ne dolazi, nas nekoliko odavde toči sebi koliko treba. Ovu uzimam za kuvanje, a pijem flaširanu stalno i tako već nekoliko godina“, navela je Milena Simić iz Glogovca.

„Svaki drugi dan dolazim po vodu, dnevno za piće i kuvanje potrošimo dvadesetak litara. Evo i ova arterska  je bila ispravna, kažu sad da je bilo onog arsena i sad je i ona prestala. Mi imamo česmu u dvorištu, hidrofor, pa stoku pojimo tom vodom. Vidim da su nešto ispitivali tu u selu, kažu da je dobra voda, pa možda uskoro reše problem. Pominju i gradsku vodu, a kad će to biti, nije urađena ni kanalizacija, ko zna koliko tu treba i vremena i para“, izjavio je Branislav Jurišić iz Crne Bare.

Deo stanovnika Sovljaka, Glogovca i Crne Bare uradilo je analizu vode u svojim domaćinstvima, neki preventivno vodu za piće kupuju u trgovinama, ali ima i onih koji neispitanu vodu i dalje konzumiraju.

„U dvorištu imam česmu i pijem i tu vodu, natočim i iz cisterne, stane mi pred kućom, još je fraj. Oni hoće da uzmu pare, ubacuju nam vodovod. To je neko izmislio da ne valja voda u selu, posle kažu ne valja ni voda sa arterske česme, to je nemoguće“, kaže Ljubomir Mijailović iz Crne Bare.

„Mi nismo ispitivali našu vodu, koristmo je za kuvanje, pranje posuđa, a za piće kupujemo, jer je puna kamenca, mulja i peska. Onda imamo problem sa belom tehnikom, veš mašinama, gde se stvara kamenac, kao i na slavinama“, izjavila je Danka Dabić iz Sovljaka.

Uveliko se preduzimaju aktivnosti na pronalaženju izvorišta u Crnoj Bari, a dok se to ne realizuje u potpunosti, distribucija vode nastavlja se svakodnevno do ovog sela, ali i Sovljaka i Glogovca.

„U sela Sovljak, Glogovac i Crna Bara iz Javno-komunalnog preduzeća svakodnevno odlazi cisterna sa 6.500 litara zdrave pijaće vode, koja se kontroliše po dva, tri puta na nedeljnom nivou. U Crnoj Bari ima dosta meštana koji uzimaju vodu iz cisterne, ali ima i onih koji su se bez vršenih analiza opredelili da koriste vodu iz svojih gazdinstava. Ja bih apelovao, po ko zna koji put, da to ne rade, ili da je barem provere. Preduzet je niz radnji kojima bismo ubrzali rešavanje ovog problema, ali voda sa prve probne bušotine nije nam poslužila za piće, pa se tražila druga lokacija. Kod stočne vage udaren je pijezometar i on je pokazao izuzetan protok i rezultate u sva četiri godišnja doba, pa je na osnovu toga došlo do udaranja bunara iz koga se i dan danas vrše analize. Ono što je potrebno, to je vreme. Raduje nas što su nitrati na veoma malom nivou, daleko ispod granice, nivo arsena takođe je nizak, a protok takav da može da pokrije Crnu Baru, Glogovac, Sovljak, Banovo Polje i Salaš Crnobarski, ali je u  poslednje dve analize zabeležena povećana koncentracija gvožđa, što nije dobro. Čekamo sledeće analize koje će nam potvrditi je li koncentracija gvožđa u opadanju, ima li je ili se održava, a u tom slučaju moramo tražiti novo rešenje i to nas dodatno usporava. Sve strukture opštine su ozbiljno shvatile situaciju i maksimalno se gleda da se uz kanalizaciju obrati  pažnja na vodosnabdevanje u celoj opštini. Ne mogu da govorim samo o Crnoj Bari, znam da je problem i u Glušcima i Uzveću. Nadam se da ćemo u roku od godinu dana doći do zdrave pijaće vode, što znači da su završene sve potrebne analize, nalazi na prisustvo nitrata, arsena i gvožđa i kad budemo znali da je ta voda bezbedna za naše stanovništvo, onda ćemo ući u proces same izgradnje vodovodne mreže. Ovo nam je uslov uslova i veoma je bitno da bi sve ostalo pokrenulo“, izjavio je Siniša Sević, predsednik Privremenog organa MZ Crna Bara.

Stručnjaci sa Rudarsko-geološkog fakulteta u Beogradu već su započeli istražne radove na iznalaženju lokacije koja će poslužiti za buduće izvorište sa kapacitetom da pokrije ovaj deo opštine.

„Činjenica je da se u Mačvi već nekoliko godina suočavamo sa problemom zdrave pijaće vode, pre svega zbog naglog rasta nitrata u podzemnim vodama u prvom vodonosnom horizontu. Posebno imamo problem u severozapadnom delu Mačve, Crna Bara, Sovljak, Glogovac, Banovo Polje i Salaš Crnobarski, gde je posle 2014.godine uočeno da su nitrati viši od maksimalno dozvoljenih koncentracija. Isto tako, vode iz arterskih bunara nisu bile za piće, zbog prisustva arsena. Tada je preuzeta inicijativa od strane Opštine i angažovan je Rudarsko-geološki fakultet, departman za hidrogeologiju, koji je izradio kompletnu projektnu dokumentaciju u smisli istražnih radova. Po navedenom projektu, istražni radovi su počeli 2018.godine, prva bušotina na području Vasinog šiba, koja je dala loše rezultate, van očekivanja. Na drugom lokalitetu u Crnoj Bari krenulo se sa istraživanjem dubljih vodonosnih horizonata, jer je monitoringom utvrđeno da nitrati iz godine u godinu rastu, pre svega zbog velikog broja septičkih jama, otpuštanja tih fekalnih voda u vodu koju koristimo za piće, zatim zbog povećane agrotehnike i upotrebe azotnih đubriva, što je  sve uticalo na to da nepovratno uništimo vodni potencijal Mačve. Nastavljamo sa istraživanjima na lokalitetu kod stočne vage u Crnoj Bari, prošle godine angažovan je izvođač radova „HidroGeoCentar“, a sredstva je obezbedila Opština Bogatić, putem subvencija Javno-komunalnom preduzeću. Posle izrade bunara, nastavili smo proveru kvaliteta vode, kroz izradu elaborata o rezervama podzemnih voda, koja obuhvata praćenje režima voda tokom četiri godišnja doba. Za neka tri meseca trebalo bi da se završe radovi oko izrade elaborata, kada ćemo imati prve pokazatelje u smislu priprema za eksploataciju iz tog bunara, da on preraste iz istražnog u eksploatacioni. U poslednjem nalazu se pojavilo gvožđe, što može da zabrine, ali mišljenje stručnjaka je da je to gvožđe verovatno naišlo kroz neki proslojak, pa se može izgubiti tokom vremena, ali ako ostane može da zasmeta, iako nije u koncentraciji da voda ne bude za piće, nakon čega može biti potreba za određenom preradom podzemnih voda dopunskim postupkom. Inače, za centralizovano vodosnabdevanje ranije navedenih pet mesnih zajednica, sa ukupnim brojem od nešto više od šest hiljada stanovnika i brojnih  potrošača u smislu krupne stoke, za koju je takođe potrebna voda, neophodno je obezbediti oko 30 litara vode u sekundi. Rešenje se mora tražiti sveobuhvatno, racionalno i bezbedno, pa se nameće otvaranje izvorišta za jedinstveno vodosnabdevanje tih naselja, a lokalitet Crne Bare odabran je kao centralni. Uz malo napora, kasnije se može povezati sa Klenjem i samim Bogatićem, gde su se takođe javili izvesni problemi sa kvalitetom vode iz sadašnjeg izvorišta. Jedinstvenim sistemom dva izvorišta bismo prevazišli sve probleme koji bi mogli ubuduće da se jave, bilo kroz kvalitet ili kroz količine vode. Predloženo je rešenje glavnog izvorišta na lokaciji  postojećeg, u Bogatiću, a iz strategijskih razloga i rezervnog u Crnoj Bari, gde se trenutno rade istražni radovi, koji bi kasnije prerasli u jedinstven sistem vodosnabdevanja svih 14 naseljenih mesta u opštini Bogatić. Potrebno je formirati jedinstveni distributivni centar i svakako izgradnja postrojenja za prečišćavanje voda za piće. To je neminovnost, iako smo do skoro bili jedan od retkih vodovoda u Srbiji, gde uopšte nije rađeno bilo kakvo prečišćavanje voda, osim  klasičnog hlorisanja, jer za tim nije bilo potrebe. Takođe je potrebno istrajati  na projektu izgradnje izvorišta u Crnoj Bari i vodovodne mreže za ta naseljena mesta i izgradnju vodovodne mreže za sva ostala  sela naše opštine. Teško je u ovom momentu odrediti rokove i dinamiku izvođenja daljih radova. Ono što možemo reći je da moramo sačekati završetak svih istražnih radova u smislu kvaliteta i kapaciteta izvorišta, a tu je i problem finansijskih sredstava. Sama Opština sigurno neće moći da realizuje te, za nas, kapitalne infrastrukturne projekte, pa šansu za razvoj komunalne infrastrukture, početak infrastrukturnog opremanja svih naselja na području opštine, vidimo u najavljenom programu „Srbija 2025“, koji će se finansirati iz  republičkog budžeta, kao i iz kredita međunarodnih finansijskih institucija“, rekao je Miloš Mijatović, tehnički direktor u JKP Bogatić.

Zaključujemo da nije moguće sa sigurnošću precizirati kada će zdrava voda poteći iz slavina u mačvanskim domaćinstvima, s obzirom na obimnost poslova koji treba da obezbede zdravu pijaću vodu, ali i ograničena finansijska sredstva koja se iz lokalnog budžeta mogu opredeliti u te svrhe. Maloj i ruralnoj sredini kao što je ova naša, neophodna je podrška viših struktura u državi i investicionih fondova, stoga iznova treba isticati značaj ovog problema, kako bi meštani sela koji su ugroženi nedostatkom zdrave pijaće vode u opštini Bogatić u što kraćem roku dobili ispravnu vodu za piće. Nadležni iz JKP Bogatić koje smo kontaktirali u vezi ovog dugogodišnjeg problema pojasnili su nam u svojim video izjavama do detalja sve pojedinosti. Video emisiju sa izjavama u celosti, i nadležnih i meštana, emitovaćemo za vikend.

 

 
 

GRAĐANI REPORTERI

19.10.2021 Реаговањe суграђанина Стојана Ђаковића на поједине садржаје које смо објављивали на нашем порталу

Поштујући Закон о јавном информисању и Kодекс новинара објављујемо у целости допис Стојана Ђаковића, достављен нашој редакцији, а који се ...

22.03.2021 Sprinterima AK Sprint vicešampionska titula na Zimskom kupu

Juče je, po veoma hladnom vremenu, održan Zimski kup Srbije u bacačkim disciplinama na kojem je učešće uzelo 10 takmičara Ak Sprint. ...

30.10.2020 Промоција правилне исхране за предшколце у Дубљу

Ова недеља је посвећена здравој исхрани деце. Предшколске групе у Дубљу су организовале предавање медициске сестре из локалне амбуланте, која ...

MAGAZIN

12.03.2022 Народно позориште:Одржана прва премијера драме Синише Kовачевића „Године врана“

Прва од две премијере представе „Године врана“, по тексту и у режији Синише Kовачевића, која се дешава током окупације и ...

03.05.2021 Књига „Слика једног краја“ Радомира Поповића и Бранислава Станковића - Историја Мачве кроз фотографије

Из штампе је недавно изашла књига „Слике једног краја“, историчара Радомира Поповића и Бранислава Станковића. У овом несвакидашњем издању аутори ...

14.02.2021 Драган Петровић Драги: Сцена је уточиште, духовни мир, љубав!

Поникао у расаднику талената на сцени аматерског позоришта у Богатићу, након четири године марљивог рада и труда, овог пролећа, основне ...
 
VRH