21.02.2016 Uz savete stručnjaka do boljih rezultata malinara i kupinara
U sali Doma kulture u Bogatiću, održano je stručno predavanje o ishrani i zaštiti jagodastog voća, u organizaciji Udruženja malinara i kupinara Mačve, Direkcije za poljoprivredu i selo opštine Bogatić i „Timac agro“.
Na današnjem skupu predavači su bili: Prof. dr. Gorica Cvijanović-mikrobiološka đubriva, dr Aleksandar Leposavić-Institut za voćarstvo Čačak, dipl.inž. Dejan Sinđić-“Timac agro” i prof. dr Drago Cvijanović.
Kao jedan od sponzora “Timac agro” je svim proizvođačima predstavio tehnologiju proizvodnje, ishrane i zaštite maline i kupine.
“U cilju što kvalitetnijeg iskorišćavanja hraniva iz zemljišta prikazan je program čvrstih i azotnih NPK đubriva u zavisnosti od PH vrednosti. Na osnovu analize zemljišta, koja su urađena pre 2 godine, utvrđeno je da su mačvanska zemljišta veoma kisela, sa PH vrednostima od 3,5-5,5 , niskokarbonantna sa velikim nedostatkom fosfora i sa naglašenim opadanjem humusa u zemljištu, a ” Timakova” mineralna đubriva imaju dobar efekat na takvo zemljište”, rekao je dipl. Inž. Dejan Sinđić.
Povećane površine pod malinom i kupinom nisu praćena i povećanjem roda.“ Da bi svoju proizvodnju unapredili potrebno je pravilno pripremiti parcelu, odabrati kvalitetan sadni materijal, biti obazriv sa primenom preparata i slušati savete stručnjaka“, izjavio je Aleksandar Leposavić, iz Instituta za voćarstvo Čačak.
U svom izlaganju prof. dr Drago Cvijanović je akcenat stavio na interesno povezivanje primarnih proizvođaća, hladnjačara, prerađivača i izvoznika. A ovakva edukativna predavanja su pravi put ka ostvarivanju te saradnje.
Da nema uspešne proizvodnje bez sinteze rezultata iz nauke, objasnila je prisutnim uzgajivačima prof. dr Gorica Cvijanović. „ Pre svega važno je da se utvrde osnovna svojstva zemljišta; kiselost i nivo humusa. To ukazuje da se za uspešnu proizvodnju mora izvršiti analiza zemljišta. Sve što je ispod 5 procenata humusa su degradirana zemljišta. To govori o tome da nema dovoljno organske materije u zemljištu, a unosimo je preko stajskog đubriva, odnosno nekog od oblika organskog đubriva. U Srbiji je više od 50 procenata kiselog zemljišta što ukazuje da se moraju raditi agroregulativne mere“.
„Retke su prilike da se na jednom mestu čuje ovako izuzetno kvalitetno predavanje, kako o samoj proizvodnji, tako i o plasmanu proizvoda na tržište“, rekao je Nebojša Radovanović iz Udruženja malinara i kupinara Mačve.
D.Ostojić
