19.01.2017 U Mačvi se najčešće rađaju Dunja i Lazar
Davanje ličnog imena novorođenčetu predstavlja čin koji je karakterističan za pojedinca, ali i za zajednicu. Na odabir imena utiču različiti sociološki, psihološki i kulturološki faktori.
Vuk Karadžić je zabeležio uticaj sujeverja u kulturološkom smislu u Srpskom rječniku sledećim rečima: "Kad se kakvoj ženi ne dadu djeca, onda nadjene detetu ime Vuk, jer misle da im djecu vještice jedu, a na vuka da neće smjeti udariti. Zato su i meni ovako ime nadjeli".
Zaštitni (profilaktički) karakter imala su u prošlosti imena sa pridevom živ u osnovi (da bude živ): Živan, Živana, Živko.
Verovanje u magijsku moć reči i u sposobnost ličnog imena da čoveka zaštiti od zlih sila i neželjenih događaja ogledala se i u ličnim imenima izvedenim od glagola stati: Stanimir, Stanislav, Stanoje, Stana, pa su ova imena u prošlosti imala funkciju da zaustave dalje rađanje dece, zbog nemogućnosti da se veliki broj dece prehrani u teškim životnim uslovima.
Veliki broj ličnih imena u prošlosti je sa osnovom rad- (Radoslav, Radomir, Radoje, Radojica) i mil- (Miloš, Milan, Milica), dok je izbor nekog biblijskog imena (Nikola, Luka, Jovan, Petar) ukazivao je na pripadnost hrišćanskom civilizacijskom krugu.
Današnji roditelji deci najčešće daju hrišćanska imena, što je slučaj i u Mačvi, pa su muškoj deci poslednjih godina najčešće davana imena: Lazar, Stefan, Filip, Luka i Pavle. Na listi najfrekventnijih ženskih imena u našem kraju nalaze se: Dunja, Lena, Jana i Milica koje je ime slovenskog porekla.
Najneobičnija imena u mačvanskom kraju poslednjih godina dobili su dečaci: Martin Manuel, Rastko, Jevrem i Mijat.
Činjenica da su hrišćanska imena, za razliku od slovenskih, internacionalna, te su kao takva više korišćena, jer njihovim nosiocima omogućavaju bolju prilagodljivost u savremenom globalizovanom društvu.